Zaboravljena sušica vinove loze

Poljoprivredna stručna služba o aktuelnostima u vinogradarstvu

Zaboravljena sušica vinove loze

Prvi put opisana 1959. godine (Šarić-Sabadoši sur, 1960), sušica cveta (Phoma glomerata/Peyronella glomerata) manje je poznato oboljenje u našim vinogradima. Njeno prisustvo poslednjih godina beleži se u Italiji, Sloveniji, BiH i Hrvatskoj. Pojava ovog oboljenja nije česta, ali u godinama povoljnim za razvoj može smanjiti prinos 30-80 odsto.

Vinova loza je na napad ovog oboljenja osetljiva od perioda pre cvetanja, pa do zametanja bobica, te se tretmanima u periodu pre cvetanja mora posvetiti dodatna pažnja. Hrvatski autori navode da se sušica cveta intenzivnije javlja u vinogradima gde su razmaci između tretmana tokom maja i juna meseca neopravdano dugi (čak 20- ak dana), tj. gde su vinogradari predugo čekali bez mera zaštite početak i/ili kraj cvetanja, kao i u vinogradima u blizini šuma.

Promene na grozdovima podsećaju na simptome rane zaraze plamenjačom, ali je za sušicu karakteristično da NEMA pojave „prljavo – bele” navlake koja je kod plamenjače prisutna usled sporulacije gljive. Takođe, kod sušice se simptomi javljaju samo na generativnim organima (cvetu, peteljci i tek zametnutim bobicama), dok simptoma na listovima ili drugim delovima loze nema, što je razlikuje od plamenjače, žutice izazvane fitoplazmom i/ili apopleksije i dr.

Osetljivi na pojavu sušice su cvet, peteljka i bobice.

susica vinove loze 1

Peteljka može biti i naknadno zaražena tokom sezone, a bobice samo do veličine zrna graška. Napadnuti cvetovi dobijaju smeđu boju, osipaju se, a tek zametnute bobice pocrne i ostaju tvrde. Kod delimične zaraze cvast je proređena i slabo napreduje. Česta pojava kod ovog oboljenja je da suva peteljka s cvetom i osušenim bobicama ostane dugo da visi na letorastu.

Gljiva prezimi u piknidima na izdancima vinove loze (slično crnoj pegavosti – Phomopsis sp.). Razvija se pri širokom rasponu temperatura od niskih 2-4°C, pa do najviših 37-39°C. Primarni peduslov za razvoj ovog oboljenja je pojava kiše. Po iskustvima hrvatskih kolega, do česte pojave sušice dolazilo je u proleće pri čestoj izmeni prohladno kišnih perioda (nedeljno 60-80 mm kiše pri temperature od 6-16°C uz dugo zadržavanje vlage pre i tokom cvetanja kao i uz naknadno vrlo vruće (28-38°C) i sparne dane (75%), kao što je bio slučaj tokom 2013. godine).

SUZBIJANjE: Tretmani protiv plamenjače, crne pegavosti i pepelnice suzbijaju i ovu bolest. U uslovima čestih prolećnih kiša preporučeno je skratiti period između tretmana kao i naizmenično koristiti fungicide koji sadrže aktivne materije iz grupe ditiokarbamata (mankozeb), ftalimida (folpet) i strobilurina (trifloksistrobin, azoksistrobina i piraklostrobina).

Tatjana Mironović, PSS Zrenjanin D.O.O

Podelite sa drugima