U jeku berbe beleže se slabiji prinosi i više cene voća

Rod voća niži za 30-40 odsto

Berba voća u Srednjobanatskom okrugu doseže svoj maksimum. Zbog uticaja suše i vremenskih (ne)prilika, ovo je godina sa dosta oscilacija kako u prinosu tako i u kvalitetu plodova.

Sam početak vegetacije obeležila je pojava kasnih prolećnih mrazeva, koji su značajno umanjili rod kajsije za 70-90 odsto, trešnje za 40 i šljive za oko 30%. Česte pojave olujnog vetra i grada, dodatno su oslabile voćne zasade u vrlo osetljivoj fenofazi zametnutih plodića.

Uz stručne savete o primeni korektivne rezidbe i određenim hemijskim tretmanima, sprečena je ozbiljnija infekcija biljaka. Međutim, oštećeni plodovi nikada se ne mogu potpuno regenerisati, oni imaju izuzetno nisku tržišnu vrednost i praktično postaju samo sirovina za određeni vid prerade.

Dug sušni period i nedostatak vlage poslednjih meseci, doprinose ubrzanom zrenju plodova. U takvim stresnim uslovima dolazi do masovnijeg odbacivanja plodova posebno kod koštičavih voćnih vrsta. Zabrinjavajuća je ova pojava kod znatno otpornijih voćnih vrsta, oraha i leske.

sljive

Prvi plodovi ranih sorti trešanja („karmen”, „grejs star”…) na tržište su se pojavili već početkom juna meseca, sa nešto nižim prinosima, ali dobrim kvalitetom i udelom prve klase preko 80 %. Hladan talas u aprilu mesecu, odložio je berbu jagode za čak dve-tri nedelje. S obzirom na smanjenu ponudu ovog voća u jednom trenutku cena se kretala i do 300 dinara za kilogram.

U prethodnih 4-5 godina, naglo je poraslo intresovanje proizvođača za podizanjem zasada oblačinske višnje, koja trenutno u našem regionu zauzima površine od oko 400 hektara. Razlog tome prvenstveno je stabilna cena i mogućnost obavljanja većine agrotehničkih mera mehanizovano sa minimalnim angažovanjem sezonske radne snage. U zavisnosti od regiona , ove godine otkupna cena prve klase višnje kretala se 60-70 dinara, a druge 40-50 din/kg.

Proizvodnju kajsije, koja se tradicionalno gaji u Vojvodini, još uvek karakteriše dosta nizak nivo tehnologije i nestabilni prinosi. Vodeće sorte u plantažnim zasadima su NS-4, NS-6, „novosadska rodna”, „ambrozija”, „cegledi bibor” i „roksana”.

kajsija

Najveći deo proizvodnje kajsije namenjen je preradi (džem, rakija) dok se znatno manji deo koristi kao stona. Berba maline sada je u punom jeku, a proizvođači su, kao retko kad, zadovoljni otkupnom cenom. Za ekstra klasu cena maline na veliko kreće se 500-600 dinara, dok na malo dostiže i do 800 din/ kg. U individualnom sektoru proizvodnja šljive je uglavnom ekstenzivna uz minimalnu primenu agro i pomotehnike.

Karakterišu je sorte „stenli”, „čačanska rodna”, „čačanska lepotica”, „čačanski šećer”, pretežno namenjene preradi.

Za podizanja novih zasada proizvođačima se savetuje da oni budu intenzivniji, tj. formirani na slabo bujnim podlogama, gušćeg sklopa sadnje, sa obaveznim sistemom za navodnjavanje. U prvoj dekadi avgusta meseca proizvođače očekuje i početak berbe letnjih sorti jabuke, za koju su pripreme već u toku. U Vojvodini je ova proizvodnja bazirana na starijem sortimentu u kome je vodeća sorta „ajdared”, a pored nje zastupljene su i „zlatni delišes”, „jonagold”, „gloster”, „mutsu”, „greni smit” i druge.

Zbog zastarele tehnologije proizvodnje, u hladnjačama se sreće vrlo neujednačen kvalitet plodova. Međutim, u novo podignutim gustim zasadima, sve više se sade savremeniji klonovi „zlatnog delišesa”, „fudžija”, „gale”, „breburna” i „crvenog delišesa” uglavnom na podlozi M9 i spur klonovi na M26. Većina ovih zasada opremljena je sistemima za navodnjavanje „kap po kap” sa mogućnošću fertirigacije, protivgradnim mrežama, pa čak i antifrost sistemima.

Opšti utisak je da će prinosi voća ove godine biti niži od prosečnih za 30-40 odsto. Kao balans tome, proizvođači generalno mogu biti zadovoljni cenama ovogodišnjeg roda koje su za pojedine voćne vrste veće čak 50-70 odsto.

I dalje je velik problem nedostatak skladišnih kapaciteta koji bi omogućili kvalitetno čuvanje plodova duži vremenski period. Samim tim bi se postigle znatno više cene na zahtevnom kako domaćem, tako i inostranom tržištu.

Maja Martinov, master voćarstva, PSS Zrenjanin

Podelite sa drugima