Poljoprivredna stručna služba o gajenju mušmule – Voće za organsku proizvodnju

U narodu poznata divlja kruškica je voćna vrsta koja se retko gaji na većim površinama u Srbiji. Uglavnom je uzgajaju vikendaši na svojim imanjima kao jedno ili dva, tri stabla u voćnjaku. Plodovi mušmule su veoma zdravi, obiluju pektinom i mineralnim materijama potrebnim za normalno funkcionisanje ljudskog organizma.

Ukus mušmule je specifičan i ne prija svima, zbog stanja ploda u kojem se konzumira, a to je „gnjilost”. Predstavlja transformaciju skroba u šećere koju pokreću niske temperature s početka zime. Njeni plodovi ne mogu dugo da se čuvaju u potpunom zrelom stanju, svega nekoliko dana. Ali zato čvrsti, formirani, ali još uvek nezreli plodovi, mogu da se čuvaju četiri do pet nedelja, pa i više. Na ovaj način produžava se period konzumacije plodova.

Postoji još jedan način održavanja, a to je direktno na grani. Naime, plodovi mušmule sukcesivno sazrevaju na stablu nekad i do pred kraj decembra, dugo posle opadanja lišća, a prvo sazrevanje ili „gnjilenje” uglavnom dolazi posle prvog mraza.

Pored svih njenih osobenosti, ona je naročito pogodna za organsku proizvodnju, jer je napada mali broj štetočina i bolesti. Samim tim veoma je smanjen broj hemijskih tretmana.

Učestala je pojava da vikend proizvođači nikada nisu prskali mušmulu, a da im je ona i pored toga dala obilan i zdrav rod. Skromnih je zahteva prema zemljištu i drugim uslovima gajenja, relativno je otporna na sušu, i blago zaslanjeno zemljište, što je veoma interesantna osobina koja se može iskoristiti na nekim lokalitetima u našem regionu..

musmula2

Porast mladara u toku proleća i leta nije toliko bujan, tako da se može i preskočiti redovna zimska rezidba za godinu, pa čak i dve. Brzo prorodi, već u trećoj godini od sadnje, i što je najbitnije, mušmula je izuzetno stabilne rodnosti. Cvetovi joj retko izmrzavaju jer kasno cveta, a u punoj rodnosti po stablu najčešće rodi od 10-20 kg plodova mušmule.

musmula1

Pored konzumiranja u svežem „gnjilom” stanju, njeni plodovi su veoma pogodni za preradu u džem. Kaže se da je plod mušmule najprirodniji i najzdraviji džem, jer takvu gustinu plod već rirodno poseduje na grani. Džemovi od mušmule su pravi delikates u razvijenim industrijskim zemljama zapadne Evrope, cena im je visoka, što bi svakako trebalo iskoristiti oslanjajući se na mogućnost organizovanja organske proizvodnje ove voćne vrste kod nas.

Postoji još nekoliko mogućnosti za preradu kao što je prirodna rakija i sokovi, ali oni nisu toliko zastupljeni u svetu. Proizvođač koji se odluči za gajenje mušmule na površini većoj od dvadesetak ari mora da računa na to da otkupa ove voćne vrste u Srbiji nema i sav rod mora da preradi i tako plasira na tržište, što na kraju može rezultirati samo većim profitom.

Milinko Sinđić, dipl. inž. PSS Zrenjanin

Podelite sa drugima