Poljoprivredna stručna služba „Zrenjanin” 23100 Zrenjanin, Petra Drapšina 15, tel/fax: 023/548-501, 522-735, 548-615, 548-320
Perspektiva uzgoja dunje i izbor sorti dunja je jedna od najcenjenijih voćnih vrsta kako za upotrebu u svežem stanju tako i za razne vidove prerade. U strukturi našeg voćarstva dunja je zastupljena sa svega 0,8 odsto, uglavnom u vidu ekstenzivnog uzgoja na okućnicama i manjim parcelama, što ne podmiruje trenutne zahteve tržišta. S obzirom na jednostavan uzgoj i lak plasman ovog deficitarnog voća, poslednjih godina sve više proizvođača opredeljuje se za podizanje plantažnih zasada na velikim površinama sa savremenim sortimentom.
![dunje2](https://www.psszr.rs/wp-content/uploads/2022/02/dunje2-1024x682.jpg)
DESETAK SORTI SE UZGAJA KOD NAS
Na rasprostranjenost gajenja dunje utiču prvenstveno agroekološki uslovi sredine kao i njene biološko-pomološke osobine. To je heliofilna (svetloljubiva) voćka kojoj za uspešan rast i razvoj odgovaraju dobro osunčana mesta, sa pravcem pružanja redova sever-jug, što obezbeđuje najbolje osvetljenje svim voćkama u zasadu. Na takvim staništima temperaturna kolebanja su znatno manja čime se izbegava opasnost od pojave kasnih prolećnih mrazeva i izmrzavanja cvetnih pupoljaka. Zemljišta treba da su umereno vlažna, propusna, lakšeg mehaničkog sastava, bogata hranljivim materijama, sa sadržajem humusa preko 3 odsto.
Sortiment dunje globalno gledano je relativno mali (oko 500 sorata) od čega je u proizvodnim zasadima širom sveta zastupljeno stotinak, dok se na našem području intenzivno gaji svega oko desetak sorti. U savremenoj proizvodnji dunje, za uspešno oprašivanje neophodno je imati u zasadu zastupljeno najmanje dve sorte. Čak i sorte koje su samooplodne daju 2 – 3 puta više plodova ukoliko se sade u kombinaciji sa sortama oprašivačima.
Kod nas najzastupljenija je „leskovačka” koju karakterišu plodovi mase oko 250 grama, limun – žute boje, sa čvrstim i kompaktnim mesom prijatne arome, koji sazrevaju u prvoj polovini oktobra meseca.„Vranjska dunja” ili u narodu poznat kao „dunjac” ima izuzetno krupne plodove (čak i do 900 g), često se koristi kao oprašivač za sortu „leskovačka” od koje ima malo kasniju berbu i znatno veću otpornost na patogena „erwinia”. U nešto manjem obimu zastupljena je sorta „morava” stvorena u institutu u Čačku krajem 80–ih godina. Plod je mase oko 300 g, sa sočnim polučvrstim mesom pogodna za konzumnu upotrebu. Stabla su srednje bujna sa dobrom i redovnom rodnošću.
![dunje1](https://www.psszr.rs/wp-content/uploads/2022/02/dunje1-1024x768.jpg)
ZRENjE U OKTOBRU
Od ostalih sorti koje se gaje kod nas možemo istaći one koje su selekcionisane u Bugarskoj, u Plovdivu, a to su: „hemus”, „asenica” i „trijumf”. One se karakterišu krupnim plodovima mase 300 – 350 grama, kruškolikog oblika, beličastožućkaste boje, izražene arome, dobrog kvaliteta. Imaju visok sadržaj rastvorljivih suvih materija (oko 16%) i šećera (oko 12%).
Poseduju skladan odnos suvih materija i kiselina, što je jako bitan parametar kvaliteta ploda. Samooplodne su, osim „hemusa” koji zahteva prisustvo oprašivača. Vreme zrenja ovih sorti je u prvoj polovini oktobra, dok „trijumf” sazreva desetak dana kasnije. Stabla imaju srednje bujan porast sa dobro osvetljenom krunom obraslom rodnim grančicama.
S obzirom na to da u našoj zemlji postoje izvanredni ekološki uslovi, proizvodnja dunje u Srbiji može se povećati prvenstveno sanacijom postojećih zasada i podizanjem novih. Neophodno je povećati obim proizvodnje sadnog materijala, kao i uvođenje novih otpornijih sorti, ali uraditi i obuku proizvođača za suzbijanje najznačajnijih patogena.
Posebnu pažnju treba posvetiti izgradnji prerađivačkih kapaciteta koji bi omogućili da se aromatični plodovi dunje iskoriste kao sirovina za raznovrsnu preradu, a posebno za spravljanje slatka, kompota, želea, sokova, likera i drugih proizvoda, sve traženijih, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.
MARTINOV MAJA, MASTER VOĆARSTVA, PSS